Zlato doživjelo najveći pad: Da li je vrijeme za prodaju, kupovinu ili čekanje – ekonomisti znaju
Nijedna imovina u ovoj godini nije doživjela takav uspon kao zlato. Negova cijena skočila je za više od 15 posto od početka godine, probivši sve dosadašnje granice i dostigavši istorijski rekord od 3.167,57 dolara po unci. Međutim, iako zlato uživa status najsigurnije luke u očuvanju novca, ni ono nije zaštićeno od brodoloma na tržištu. Ono što je važilo u četvrtak, već je u petak prestalo da važi i za zlato. Naime, spot cijena zlata (trenutna tržišna cijena) pala je za 9,79 dolara, odnosno 0,03 posto, u jutarnjem trgovanju na njujorškoj berzi. Pad je uslijedio nakon oštrijeg pada od 2,5 posto dan ranije.
Razlog? Tržište je prodrmao val prisilnih prodaja. Neki trgovci i hedge fondovi morali su prodavati zlato, najlikvidniju i najprofitabilniju imovinu kako bi namirili margin pozive i umanjili izloženost nestabilnijim segmentima tržišta. Naime, kada investitor trguje uz korištenje marže (koristi posuđeni novac od brokera da bi povećao svoje pozicije), on mora imati određeni iznos vlastitog kapitala kao kolateral. Ako tržište krene protiv njega i vrijednost te pozicije padne, broker traži da se razlika pokrije, što je u ekonomiji poznato kao margin call.
No, kako postupiti u situaciji kada cijena zlata počne padati, da li ga prodavati i zaštiti svoj kapital od većih gubitaka, kupovati ili sačekati da oluja prođe?
Analitičari poručuju kako pad cijene nije simptom fundamentalnog gubitka povjerenja u zlato, već više rezultat tehničkih oscilacija na tržištu, te da ne treba donoiti ishitrene odluke, već preporučuju strpljenje i zadržavanje zlata kao dugoročne investicije. “Cijena i dalje ostaje iznad 3.000 dolara po unci i normalno je da cijena zlata padne tokom tržišnih šokova, ali gotovo uvijek bude prvo što se oporavi”, kaže John Meyer, šef istraživanja u SP Angelu za “The Times” i dodaje: “Naše je mišljenje da je zlato glavno sredstvo čuvanja vrijednosti dok investitori utvrđuju u koje valute i jurisdikcije premjestiti svoja sredstva.“
Analitičari Bank of America Securities podsjećaju da su Centralne banke bile značajni kupci zlata, čineći do 50 posto nekomercijalnih kupovina u posljednjim kvartalima. To je ključni razlog zašto su cijene zlata ostale niske čak i dok su kamatne stope rasle.
„Vjerujemo da prelazak iz unipolarnog svijeta, predvođenog SAD-om, u omnipolarni svijet, koji karakteriziraju različiti konkurentski interesi i strategije, čini atraktivnim držanje zlata kao sigurne imovine“, kazali su.
