Iran treći po rezervama nafte, deveti po izvozu jaja – šta sada čeka njegovu ekonomiju
Prodaja nafte glavni je izvor prihoda Irana, koji se sada, nakon izraelskih napada, nalazi pred velikim sigurnosnim i ekonomskim izazovom. Zemlja koja je duže od tri decenije pod sankcijama (SAD-a i UN-a), zbog svog nuklearnog programa, za kojeg tvrdi da je isključivo namijenjen u mirnodopske svrhe, pokušala je posljednjih nekoliko godina pronaći nova tržišta na koja bi izvozila naftu. Prošle godine, prema podacima OPEC- (Organizacija zemalja izvoznica nafte), Iran je dnevno proizvodio više od 3,2 miliona barela nafte, što je najviši nivo od 2018. godine.
Proizvodne kvote
Prema U.S. Energy Information Administration (EIA), Iran posjeduje oko 158 milijardi barela konvencionalne nafte, što ga svrstava na četvrto mjesto u svijetu, dok prema izvještajima koji uključuju šire rezervne procjene, prema WorldAtlas-u i OPEC-u iz 2023–2024., Iran navodno ima oko 208,6 milijardi barela, i to je treća najveća rezerva na svijetu (iza Venecuele i Saudijske Arabije).
Iran, koji je prema zajedničkom dogovoru zemalja članica, izuzet od proizvodnih kvota koje je odredila Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC), teži maksimiziranju proizvodnje i izvoza, te je prema riječima ministra nafte Javada Ojia prošle godine prodavao sirovu naftu 17 zemalja, uključujući i one u Evropi. Reuteres je izvijestio kako je ova zemlja, poslala pošiljke svoje sirove nafte i na tržišta Bangladeša i Omana.
Podaci kompanije za praćenje brodova Vortexa pokazuju da je iranski izvoz nafte u Kinu dostigao historijski maksimum od preko 1,8 miliona barela dnevno u martu 2025. godine, što je najveća ikada zabilježena brojka.
Prema analizi izvoza koju je sprovela kompanija Jungman iz UANI-ja, prosječne isporuke iranske nafte u Siriju u 2024. godini iznosile su 57.190 barela dnevno, što je znatno manje u poređenju sa najvišom količinom od 147.000 barela dnevno u 2022. godini. No, najveći kupac iranske nafte je Kina. Kako je izvijestio Wall Street Journal (WSJ), otprilike 90% iranskog izvoza ide u Kinu, dok oko 15% kineskog uvoza nafte dolazi iz Irana. Kako bi izbjegli postojeće sankcije, neki trgovci su transportovali iransku naftu u Kinu i druge destinacije koristeći kompanije sa sjedištem u Maleziji, Kini, Indiji i Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
Ko najviše kupuje iransku naftu
Podaci kompanije za praćenje brodova Vortexa pokazuju da je iranski izvoz nafte u Kinu dostigao historijski maksimum od preko 1,8 miliona barela dnevno u martu 2025. godine, što je najveća ikada zabilježena brojka.
Ovo povećanje dolazi usred zabrinutosti zbog daljnjih američkih sankcija protiv Teherana. U međuvremenu, podaci analitičke firme Kpler pokazuju da je iranski izvoz nafte u Kinu u martu u prosjeku iznosio 1,71 milion barela dnevno, što je povećanje od 20% u odnosu na februar. Prema Kpleru, iranska nafta činila je 16% kineskog uvoza sirove nafte pomorskim putem.
No, osim nafte Iran izvozi i druge proizvode. Halal prehrambeni proizvodi jedna su od konkurentskih prednosti zemlje za izboz. Prema izvještajima iranskih medija, za ove proizvode najviše su zanteresirane zemlje pout Malezije, Singapura, Perzijskog zaljeva i sjevernoafričke zemlje, dok se neki iranski prehrambeni proizvodi izvoze u zemlje regije – Irak, Tursku, UAE, Afganistan, Rusija i nekoliko evropskih zemalja . Samo kroz carinu u Jolfi, na samoj granici s Azerbejdžanom, uz rijeku Aras, u sjevero‑zapadnom Iranu, što je potvrdila carinska služba, u aprilu je izvezeno robe u vrijednosti od 8,5 miliona dolara u devet zemalja (Tursku, Azerbejdžan, Armeniju, Irak, Rusiju, Gruziju, Afganistan, Turkmenistan i Kazahstan ): 14.598 tona robe, prvenstveno naftnih derivata, kamena za fasade zgrada, pločica i keramike, drveta i plastičnih proizvoda.
Bruto domaći proizvod
Osim po izvozu nafte, Iran je također, što je manje poznato, visoko rangirana zemlja i po izvozu jaja, te zauzima deveto mjesto.
Hamidreza Kashani, predsjednik iranskog Nacionalnog saveza proizvođača jaja, objavio je da je 159.000 tona jaja u vrijednosti od preko 150 miliona dolara izvezeno u 11 zemalja u 2024.
Iranski Statistički centar (SCI) je u izvještaju od maja objabio da je bruto domaći proizvod (BDP) zemlje dostigao 100.260 biliona rijala (preko 125 milijardi dolara po cijenama na slobodnom tržištu) u kalendarskoj godini, u odnosu na 97.301 bilion rijala prijavljenih u godini do marta 2024. godine.
Nafta je činila 24,7% iranske ekonomije u kalendarskoj godini do marta 2025. godine, dok je BDP tog sektora dostigao ukupno 24.119 biliona rijala u tom periodu. BDP iranskog sektora usluga dostigao je 38.746 biliona rijala, što čini više od 40% iranske ekonomije.
Iranska ekonomija, pogođena inflacijom od 32% i rezervama od 33 milijarde dolara, sigurno će se, ukoliko sukob sa Izraelom eskalira, suočiti sa ozbiljnim izazovima u stabiliziranju svoje ekonomije, koja je ionako krhka, nako dugogodišnjih sankcija, a od koje ovisi više od 92 miliona stanovnika.
Podsjećamo, SAD su posljednjih mjeseci ponovo pokrenule pregovore s Iranom o teheranskom nuklearnom programu s ciljem postizanja dogovora koji bi spriječio Iran da razvije nuklearno oružje. 2018. godine, tokom svog prvog mandata, američki predsjednik Donald Trump povukao je SAD iz nuklearnog sporazuma s Iranom kojim je ublažavanje sankcija zamijenjeno provjerljivim iranskim smanjenjem obogaćivanja urana.
